Kompletiranje dokumentacije kod obrade za ocjenu radne sposobnosti

Pravo osiguranika na ocjenu radne sposobnosti, odnosno pravo na invalidsku penziju potiče iz Ustava odnosno Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju koji je od osnovne verzije objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske br 32 od  22 septembra 2000. godine više puta  dopunjavan (Sl.gl RS 40/00, 37/01, 32/02, 47/02,110/03, 7/05).
Njime su definisana prava osiguranika, a detaljno uputstvo o pripremi osiguranika koju sprovodi ljekar porodične medicine, dato je posebnim uputstvom objavljenim u Službenom glasniku Republike Srpske br. 60 od 2 jula 2004 godine. Njime je u potpunosti ovlašten ljekar porodične medicine da pripremi osiguranika za izlazak pred invalidsku komisiju.
       Ocjena radne sposobnosti je kompleksna i u dobrom dijelu zavisi od adekvatne i potpune medicinske dokumentacije koju obezbjeđuju zdravstvene ustanove. Ovim uputstvom se propisuje neophodna medicinska dokumentacija, odnosno način popunjavanja odgovarajućih obrazaca koji su propisani Pravilnikom o ocjenjivanju radne sposobnosti u penzijsko-invalidskom osiguranju.
         Pravilnik uređuje (Sl glRS 84/2002):
-koji organi su nadležni za utvrđivanje invalidnosti  osiguranika
-utvrđivanje tjelesnog oštećenja,
-nesposobnost za privređivanje i nesposobnost za samostalan život i rad,
-propisuje postupak za rad ovih organa i potrebnu medicinsku i drugu dokumentaciju za ocjenu radne sposobnosti
-obrasce koji se koriste u postupku ocjene radne sposobnosti i druga pitanja od kojih zavisi ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
          Ocjena radne sposobnosti se može vršiti na
-    LIČNI  zahtjev  osiguranika,
-    na zahtjev radne organizacije
-    i na zahtjev zdravstvene organizacije (ukoliko je osiguranik duže od godinu dana neprekidno na bolovanju, a izliječenje nije izvjesno).
    Ocjenu radne sposobnosti vrše stručni radnici Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje RS. Ocjena radne sposobnosti vrši se davanjem Nalaza ocjene i mišljenja od strane organa vještačenja. Ali to je kraj jednog dugog procesa.
      Da krenemo od početka od prava regulisanih Zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju.
     Zakonom je regulisano da je penzijsko invalidsko osiguranje obavezno, te da prava iz ovog zakona ne mogu ZASTARJETI. (Osiguranici često misle da ova prava imaju samo dok su u radnom odnosu i da ih gube sa prestankom.)
     Da pojasnimo svi bivši zaposlenici koji trenutno nisu u radnom odnosu, a na birou su imaju pravo na ocjenu radne sposobnosti ako ispunjavaju neke osnovne uslove u pogledu dužine penzijskog staža i zdravstvenog stanja.
     Pod penzijskim stažom se u smislu Zakona podrazumijeva vrijeme koje  je osiguranik proveo na radu poslije navršene 15. godine života (tada se stiče poslovna sposobnost).  
      Na nekim radnim mjestima staž se računa sa uvećanim trajanjem i to kod
1. osiguranika koji imaju Tjelesno Oštećenje veće od 70%   
2. RVI od I-VI grupe
3. CI     od I-VI grupe
4.slijepa lica, osobe oboljele od neuromuskularnih oboljenja (multipla skleroza, cerebralna paraliza i sl.)
5.osobe koje imaju pravo na novčanu naknadu za njegu i pomoć za vrijeme radnog odnosa. (bez obzira na procenat tjelesnog oštećenja).
   Ako je RVI ostvario status na osnovu povređivanja na ratištu, a ima radnog staža on ima pravo i na invalidsku penziju i T.O. (tjelesno oštećenje) po osnovu radnog odnosa bez obzira što je već ostvario neko pravo kao RVI (što mnogi osiguranici ne znaju pogotovo ako više nisu u radnom odnosu tako da ima osiguranika koji ni do  danas nisu ostvarili svoja prava iz penzijsko invalidskog osiguranja iako je prošlo  više od deset godina od završetka rata.)
     Beneficirani radni staž se računa na  radnim mjestima sa posebno teškim uslovima rada (regulisano posebnim zakonom) gdje se na primjer za 12 mjeseci radnog staža piše 15 mjeseci.
  Poseban staž- za učešće u ratnim dejstvima računa se staž dvostruko (isto regulisano posebnim propisima.)
   Pod ocjenom radne sposobnosti se podrazumijeva da li kod osiguranika postoji ili ne postoji INVALIDNOST
                        ŠTA JE TO INVALIDNOST ?
       INVALIDNOST kod osiguranika postoji (u smislu ovog zakona) kada se utvrdi da je kod njega zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolešću , povredom van rada ili bolešću, koje se NE MOGU otkloniti LIJEČENJEM ili MJERAMA MEDICINSKE REHABILITACIJE, nastao GUBITAK ili SMANJENJE SPOSOBNOSTI ZA RAD  na radnom mjestu na kojem je bio raspoređen na dan ocjenjivanja radne sposobnosti (u daljem tekstu: SVOJ POSAO).
      SMANJENJE SPOSOBNOSTI ZA RAD postoji kada osiguranik sa radnim naporom koji ne ugrožava njegovo zdravstveno stanje može sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije da radi na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom (u daljem tekstu: PREOSTALA SPOSOBNOST ZA DRUGI POSAO).
     GUBITAK SPOSOBNOSTI ZA RAD kod osiguranika postoji kada se utvrdi da osiguranik TRAJNO NIJE SPOSOBAN za svoj posao niti  za drugi posao sa punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije.
     INVALIDNOST kod lica koja na dan podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava nije imalo svojstvo osiguranika (u smislu da nisu u radnom odnosu) postoji kada se utvrdi da kod njega zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, prouzrokovanih povredom van rada ili bolešću, koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postoji NESPOSOBNOST ZA POSAO KOJE JE OBAVLJALO NEPOSREDNO PRIJE POSLJEDNJEG OSIGURANJA (zadnjeg zaposlenja).
        Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju 
        Pravo na invalidsku penziju imaju osiguranici:
1.kod kojih je nastao gubitak sposobnosti za rad
2.tzv. penzija po sili zakona- osiguranici kod kojih je utvrđena preostala sposobnost za rad uz prethodnu  prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ali mu se ne obezbjeđuje pravo na dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju  zato što je na dan nastanka invalidnosti stariji od 55 godina (muškarci) odnosno 50 godina (žene).
3.Osiguranici stiču pravo na invalidsku penziju, ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu  ili profesionalnom bolešću bez obzira na dužinu penzijskog staža.
4.Ako je invalidnost prouzokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da ima tzv. GUSTINU STAŽA (pod uslovom da ima navršen penzijski staž koji pokriva najmanje jednu TREĆINU njegovog RADNOG VIJEKA).
      Kao RADNI VIJEK  uzima se period od navršene 20. godine života osiguranika do dana kad je kod njega nastala INVALIDNOST stim što se taj period računa samo u PUNIM GODINAMA. ( za SSS). ZA VŠS to je period od navršene 23. godine života a za VSS od 26. godine života.
    POVREDOM NA RADU smatra se svaka povreda osiguraniuka prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem, povreda prouzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva povreda uzročno vezana za obavljanje poslova na određenom radnom mjestu, odnosno za djelatnost po osnovu koje povrijeđeno lice ima svojstvo osiguranika po zakonu.
     Da bi se priznala povreda na radu potrebno je u roku od 24 sata od nastajanja povrede popuniti ozljedni list, obavijestiti inspekciju zaštite na radu i drugo (u skladu sa propisima o zaštiti na radu).
    PROFESIONALNE BOLESTI su određene bolesti koje su kod osiguranika nastale kao posljedica dužeg neposrednog uticaja procesa rada i uslova rada na određenim poslovima i djelatnostima (npr. trovanje benzenom u industriji obuće, trovanje tetraetilolovom kod radnika na benzinskim pumpama, vibraciona bolest kod sjekača motorkom, hepatitis kod zdravstvenih radnika).
   LISTU profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti pojavljuju i uslovi pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove penzijsko invalidskog osiguranja.
   Ocjenu radne sposobnosti vrši organ vještačenja u prvom stepenu i organ vještačenja u drugom stepenu (ocjenu vrše ljekari specijalisti posebno edukovani za ocjenu radne sposobnosti).
   Organ vještačenja u prvom stepenu daje Nalaz, ocjenu i mišljenje kad se ocjena radne sposobnosti vrši povodom zahtjeva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
 Organ vještačenja u drugom stepenu vrši reviziju Nalaza, ocjene i mišljenja prvostepenog organa vještačenja i daje Nalaz ,ocjenu i mišljenje kada se ocjena radne sposobnosti vrši povodom žalbe protiv rješenja  o ostvarivanju prava u drugom stepenu (znači postupak se vodi kao upravni spor tj žalba odlaže rješenje).
    Nalaz ocjena i mišljenje organa vještačenja podliježe kontroli- REVIZIJI koju vrši organ naknadne kontrole  REVIZOR (doktor medicine specijalista sa najmanje pet godina iskustva na poslovima ocjenjivanja radne sposobnosti u penzijskom i invalidskom osiguranju).
   Na zahtjev REVIZORA organ vještačenja je dužan da u roku od 8 dana otkloni uočene nedostatke (nalaz prvostepenog organa nepotpun, nejasan, nedovoljno obrazložen, ili da je nepravilno ocijenjena radna sposobnost).
         Upućivanje na ocjenu radne sposobnosti
     Odredbom člana 38. stav 1 Zakona o zdravstvenom osiguranju propisano je da je doktor medicine dužan da radnike sa potrebnom medicinskom dokumentacijom uputi nadležnom organu  za ocjenu radne sposobnosti prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, u slučaju dužeg trajanja privremene nesposobnosti, a najkasnije do isteka jedne godine neprekidne nesposobnosti za rad.
  Pod medicinskom dokumentacijom koja se podnosi službi Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje-nadležnoj filijali uz zahtjev (obrazac P-1) sa izvještajem i mišljenjem zdravstvene organizacije (obrazac P-2) podrazumijeva se: otpusna lista ili prepis istorije bolesti bolnice u kojoj se osiguranik liječio  ili ispitivao, specijalistički nalazi  i dijagnostički testovi, kao i laboratorijski nalazi.
    NAČIN POPUNJAVANJA OBRAZACA-
Izvještaj sa mišljenjem zdravstvene ustanove (obrazac P-2) ispisan pisaćom mašinom, treba da sadrži:
-    lične podatke
-    iscrpnu zdravstvenu anamnezu koja daje uvid u početak, tok i trajanje tegoba na koje se osiguranik žali, iscrpan i precizan objektivni ljekarski nalaz, po sistemima i organima,
-    detaljan nalaz glavnog oboljenja-dijagnozu (šifra po MKB-10 revizija sa podgrupom oboljenja),
-    iscrpnu dijagnozu drugih oboljenja od uticaja na radnu sposobnost,
-    bliže podatke o sprovedenom liječenju i rezultatima liječenja,gdje treba dati i podatke o vremenu provedenom na ambulantnom i bolničkom liječenju,odnosno bolovanju. (Glavna bolest je ona bolest koja sama ili pretežno prouzrokuje invalidnost. U slučaju da postoje dvije bolesti podjednakog negativnog djelovanja na  radnu sposobnost, glavna je ona koja ima lošiju prognozu.
-    Druge bolesti koje utiču na gubitak jesu one koje, pojedinačno ili udruženo, pojačavaju nepovoljno djelovanje glavne bolesti na radnu sposobnost.)
-    MEDICINSKA DOKUMENTACIJA- koja je potrebna za verifikaciju dijagnoze glavne bolesti, neophodno je da sadrži podatke:
-    O početku bolesti ili povrede, odnosno uzroku i okolnostima pod kojima je bolest ili povreda nastala,
-    O toku liječenja (ambulantno ili stacionarno) osiguranika, sa naznakom dana od kojeg se liječio, pod kojim dijagnozama i sa kakvim uspjehom, kao i dužinu neprekidnog bolovanja- privremene spriječenosti za rad,
-    O toku medicinske rehabilitacije, sa naznakom ustanove u kojoj se osiguranik rehabilitovao, vremenskom razdoblju u kojem je obavljena rehabilitacija i uspjehu rehabilitacije,
-    O sadašnjem zdravstvenom stanju, a posebno podatke o:
-    a) vrsti anatomskog oštećenja,
-    b) funkcionalnom oštećenju,
-    v) prognozi bolesti.
     Medicinska dokumentacija potrebna za verifikovanje drugih bolesti koje utiču na invalidnsot treba samo da dokaže sadašnje stanje, tj stanje anatomskog i funkcionalnog oštećenja i ne smije biti starija od 6 mjeseci.
      Podaci navedeni u prethodnim pasusima utvrđuju se na osnovu:
-otpusne liste ili prepisa istorije bolestu zdravstvene ustanove u kojoj se osiguranik liječio, koje moraju sadržavati podatke o svim nalazima i izvršenim pregledima,
-specijalističkih nalaza na propisanim obrascima, a osim utvrđene dijagnoze, moraju biti opisane i anatomske i funkcionalne promjene utvrđene prilikom specijalističkog pregleda,
-dijagnostički testovi (EKG, EMG, spirometrija, BM scintigrafija, nalaz endoskopije), rezultata svih drugih dijagnostičkih postupaka na osnovu kojih je verifikovana dijagnoza bolesti kao i laboratorijskih nalaza.
Uz opis priložiti nalaze i rezultate dijagnostičkih procedura (EKG traka, EHO snimak i dr.)
Kod osiguranika čija profesija zahtjeva posebne psihofizičke sposobnosti, kao i u slučaju povreda na radu, potrebna je i dopunska dokumentacija, i to:
-kod profesionalnih oboljenja obavezno se prilaže ekspertiza nadležne zdravstvene ustanove, iz koje treba da se vidi da li je profesionalno oboljenje utvrđeno u skladu sa Listom profesionalnih bolesti i po metodologiji za utvrđivanje profesionalnih oboljenja,
-kod vozača profesionalaca neophodno je priložiti odluku posebno ovlašćene komisije za ocjenu vozačkih sposobnosti kod vozača profesionalaca i rješenje MUP-a o oduzimanju vozačke dozvole,
-kod povrede na radu u prethodnom postupku treba raspraviti i utvrditi okolnosti povređivanja i priložiti odgovarajuću dokumentaciju o prirodi povrede i liječenju te povrede.
Medicinska dokumentacija koja se prilaže je:
a)    OPŠTA MEDICINSKA DOKUMENTACIJA
Laboratorijske, specijalističke i druge nalaze na osnovu kojih ljekar daje svoje mišljenje, potrebno je citirati-UPISATI u Obrazac P-2, i uz obrazac priložiti svu izvornu i originalnu medicinsku dokumentaciju.
Nalazi koji potkrepljuju podatke o zdravstvenom stanju zbog koga se osiguranik upućuje na ocjenu ne mogu biti stariji od šest mjeseci, izuzev nalaza koji ukazuju na druga stanja relevantna za ocjenu radne sposobnosti bez obzira na starost.
     Sva priložena medicinska dokumentacija treba da bude napisana na propisanom obrascu, ovjerena pečatom zdravstvene ustanove i ljekara, sa upisanim datumom izdavanja, brojem protokola i zdravstvenog kartona ustanove koja ga je izdala.
    Pored potpisa ordinirajućeg doktora (porodičnog ljekara) Obrazac P-2 ovjerava svojim potpisom Komisija zdravstvene ustanove koja daje svoju saglasnost da je medicinska dokumentacija potpuna  i dovoljna za ocjenu radne sposobnosti.
b)    SPECIJALISTIČKA MEDICINSKA DOKUMENTACIJA
Pod ovom dokumentacijom podrazumijeva se dokumentacija koja objektivnim pretragama dokazuje funkcionalno stanje pojedinih organa ili sistema.
  Ova dokumentacija upisuje se na obrascu P-2 pod  „b) ostala dokumentacija otpusna lista, specijalistički i drugi nalazi.“
   Postoji obavezni minimum medicinske dokumentacije neophodan za verifikaciju dijagnoze (znači da bi IK priznala neku bolest kao UZROK INVALIDNOSTI tačno je propisano za svaku bolest koji su nalazi i kakvi potrebni da bi sa na osnovu toga priznalo neko pravo osiguraniku ako bude vremena na jednom ili više primjera ćemo ovo pojasniti) prema VRSTI OBOLJENJA. Samo naodimo oblasti:
1.  Bolesti i povrede CNS-a
2.  Bolesti i povrede kičmenog stuba, kičmene moždine ekstremiteta i perifernog nervnog sistema
3.  Bolesti i povrede organa vida
4.  Bolesti i povrede uha, grla i nosa
5.  Oboljenja i povrede respiratornog sistema
6.  Oboljenja i povrede kardiovaskularnog sistema
7.  Oboljenja i povrede gastrointestinalnog trakata
8.  Bubrežni i mokraćni putevi
9.  Ginekolška oboljenja
10.Endokrina oboljenja i bolesti metabolizma
11.Oboljenja krvi i krvotvornih organa (hematološka oboljenja)
12.Profesionalne bolesti
    U slučaju da osiguranik odbija da iz nekog razloga (strah, materijalne mogućnosti, nedovoljna motivisanost) obavi neku dijagnostičku proceduru ili invazivnu- terapeutsku metodu , može se na ocjenu radne sposobnosti uputiti sa postojećom med. dokumentacijom uz napomenu da je odbio predloženi pregled ili zahvat. (npr.neće da operiše kičmu iako mu je to savjetovano i predloženo.)
     OSTALE NAPOMENE:
     Kada se pokrene postupak za ostvarivanje prava po osnovu invalidnosti uz obrazac P-2, obavezno se, bez obzira na prirodu i vrstu oboljenja, prilaže opšta medicinska dokumentacija koja ne može biti starija od 6 mjeseci i to sedimentacija krvi, krvna slika , šećer u krvi, urin, RTG snimak srca i pluća, EKG snimak i zdravstveni karton sa cjelokupnom zdravstvenom dokumentacijom.
   Prije popunjavanja obrasca P-2 ordinirajući doktor medicine (porodični ljekar) zatražiće od osiguranika Obrazac P-3, (Podaci o radnom mjestu) koji treba da bude popunjen od poslodavca kod kojeg se osiguranik nalazi u radnom odnosu.
    Ako se radi o radnom mjestu sa posebnim uslovima rada, treba da se dostave rezultati o periodičnim pregledima o stanju zdravlja radnika prema rizicima iz rada.
    Ako se osiguranik upućuje organu vještačenja nakon utvrđene preostale radne sposobnosti i rasporeda na drugi odgovarajući posao, ne popunjavaju se obrasci navedeni u ovom uputstvu već se samo dostavlja medicinska dokumentacija koja je izdata od dana utvrđene preostale radne sposobnosti do dana određenog za kontrolni pregled (posebno ćemo razmotriti koje sve ocjene može dati organ vještačenja).
    Kada osiguranik dolazi na ocjenu radne sposobnosti  nakon završenog dopunskog  liječenja i  ispitivanja (na zahtjev IK) popunjavaju se ponovo svi obrasci samo je medicinska dokumentacija u prilogu- CILJANA – ona koju je tražio organ vještačenja (kada IK donese ocjenu LIJEČENJE I ISPITIVANJE NIJE ZAVRŠENO traži se tačno određena dokumentacija).
 Uz zahtjev za ocjenu radne sposobnosti dostavlja se (pored navedene medicinske dokumentacije) Obrazac P-1 koji sadrži:
-    Ime , očevo ime i prezime podnosioca zahtjeva
-    Dan mjesec i godina rodjenja
-    Pol
-    Broj lične karte.
-    Matični i lični broj
-    Svojstvo u osiguranju (npr.nije u radnom odnosu )
-    Podatke o penzijskom stažu i stručnoj spremi osiguranika
-    Adresu stanovanja podnosioca zahtjeva
-    Podatke o tome da li je ranije i kada vršena ocjena i šta treba utvrditi ocjenom – (tačno naznačiti šta se traži npr. Utvrđivanje potpune nesposobnosti za samostalan život i rad , tjelesno oštećenje i sl)
-    Da li postoji invaliditet po nekom drugom osnovu (RVI ili CI )
-    Broj pod kojim je zahtjev protokolisan.
 Takođe se uz zahtjev dostavljaju:
     Podaci o radnom mjestu na koje je osiguranik bio raspoređen prije pokretanja postupka za ostvarivanje prava po osnovu invalidnosti- tehničko tehnološke i organizacione karakteristike uslova rada, zahtjevi u pogledu fizičkog i psihičkog opterećenja , podaci o posebnim uslovima rada i mjerama zaštite na radu, popis i opis poslova radnog mjesta u organizaciji koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi (Obrazac P-3 ).
     Nalaz zdravstvenog stanja korisnika penzije u pogledu mogućnosti samostalnog obavljanja osnovnih životnih potreba tj. kada je podnesen samostalan zahtjev za ostvarivanje prava po drugim propisima na novčanu naknadu za pomoć i njegu drugog lica (Obrazac P-4 popunjava se pa treba navesti taksativno šta je sve sadržaj obrasca kome se podnosi i zašto je sada prebačeno na komisije pri Centrima za socijalni rad, kako se podnosi zahtjev kome se predaje ko ima pravo na tuđu njegu i pomoć, visina iznosa ).
    Ako se zahtjev  za ocjenu radne sposobnosti odnosi na utvrđivanje nesposobnosti za privređivanje ili nesposobnosti za samostalan život i rad, uz zahtjev se dostavljaju samo Obrazac P-1 i Obrazac P-2.
               POSTUPAK ORGANA VJEŠTAČENJA
     Kada Organ vještačenja (Komisija IK) u prvom stepenu utvrdi da je dokumentacija priložena uz zahtjev  za  ocjenu  potpuna ( ako nije spis se vraća na dopunu ordinirajućem ljekaru a ako fali samo jedan ili dva nalaza u pozivu za IK se dostavlja šta se traži još od nalaza  da bi dokumnetacija bila potpuna i da komisija može pristupiti ocjeni radne sposobnosti), upućuje osiguraniku POZIV ZA PREGLED naznačavajući mjesto, datum i čas pregleda, uz napomenu da može predočiti i drugu dokumentaciju za koju smatra da može biti od uticaja za ocjenu.
       Kad osiguranik pristupi organu vještačenja, ovaj mu provjerava lične podatke, razmatra medicinsku,radnu i drugu dokumentaciju koja se nalazi u predmetu i vrši pregled osiguranika.
     Pregled osiguranika se može izuzetno, obaviti u njegovom stanu ili ustanovi u koju je smješten, ukoliko je to opravdano zbog zdravstvenog stanja osiguranika (npr.nepokretan bolesnik )
    Na osnovu pregleda osiguranika, medicinske i druge dokumentacije, organ vještačenja u prvom stepenu daje Nalaz, ocjenu i mišljenje o njegovoj radnoj sposobnosti.
       Ocjena radne sposobnosti može se, u izuzetnim slučajevima (maligna oboljenja u infaustnom stanju, teške hronične neuromuskularne bolesti ... i sl.) dati samo na osnovu medicinske dokumentacije, odnosno bez pregleda osiguranika (na osnovu diskrecionog prava porodičnog ljekara koji poznavajući slučaj obavezno navede da je obrada urađena na osnovu postojeće  medicinske dokumentacije i da je po njemu dovoljna s obzirom na težinu navedenog oboljenja).
     NALAZ, OCJENA I MIŠLJENJE- treba da budu jasni, odnosno da sadrže elemente potrebne za rješavanje o pravima osiguranika iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Nalazom, ocjenom i mišljenjem može se utvrditi da:
- liječenje ili ispitivanje nije završeno,
- ne postoji invalidnost,
- postoji invalidnost - preostala sposobnost za drugi posao sa punim radnim vremenom,
- postoji invalidnost - preostala sposobnost za drugi posao sa punim radnim vremenom uz prethodnu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju,
- postoji invalidnost – gubitak radne sposobnosti,
- postoji invalidnost – nesposobnost za obavljanje poslova u poljoprivrednoj djelatnosti po osnovu koje je osiguran,
- postoji nesposobnost za privređivanje,
- postoji nesposobnost za samostalan život i rad,
- postoji tjelesno oštećenje, (novac se dobija samo ako je veće od 30%)
- ne postoji tjelesno oštećenje,
- postoji opasnost od nastanka invalidnsoti .
    Kada se kod osiguranika utvrdi postojanje invalidnosti ili tjelesnog oštećenja
obavezno se navodi UZROK invalidnosti  ili tjelesnog oštećenja (bolest-povreda-profesionalna bolest). Kod osiguranika koji nisu u radnom odnosu se navodi  da ne postoji invalidnost ili postoji u smislu člana 92 ( oni se cijene samo jesu li ili nisu sposobni za posao koji su zadnji obavljali ako nisu to je penzija).
    Kod ocjene- liječenje ili   ispitivanje  nije završeno – smatra se da nisu iscrpljene sve mogućnosti liječenja i rehabilitacije i u mišljenju se daje preporuka o daljem liječenju osiguranika.
     Ako ispitivanje nije završeno znači da organ vještačenja na osnovu raspoložive medicinske dokumentacije nije mogao razjasniti zdravstveno stanje osiguranika daje preporuku šta od nalaza treba prikupiti i u roku najduže 6 mjeseci ponovo uputiti na ocjenu ako u međuvremenu nije došlo do izliječenja.
    Kod ocjene – postoji invalidnost - preostala sposobnost  organ obavezno navodi kontraindikacije za to drugo radno mjesto (npr poslije operacije kičme bez dizanja više od 1/3 svoje tjelesne težine, bez prinudnog položaja tijela, bez stalnog stajanja i sjedenja i slično).
   U radnoj organizaciji su dužni da ispoštuju mišljenje IK, (za nadzor nad sprovodjenjem  je nadležna opštinska inspekcija za rad i za zaštitu na radu).
       U Nalazu ocjeni i mišljenju obavezno se navodi mišljenje o potrebi ponovnog pregleda, mjesec i godinu u kojoj pregled treba obaviti (osim kod gubitka radne sposobnosti).
     Ukoliko osiguranik nije zadovoljan ocjenom ima pravo žalbe koja odlaže Rješenje i tada na osnovu postojeće medicinske dokumentacije organ vještačenja u drugom stepenu daje svoje mišljenje, jedino u posebnim slučajevima kod određenih dijagnoza poziva osiguranika na pregled.
      Na Nalaz drugostepenog organa može se podnijeti tužba redovnom sudu.                              
                                    Česta pitanja
-    postupak kod osiguranika koji imaju staža u inostranstvu (EU)
-    postupak kod osiguranika koji imaju staža u državama članicama prethodne Jugoslavije
-    postupak kod osiguranika koji su sav radni vijek proveli u Federaciji BiH a sada žive u Republici Srpskoj (a nisu bili u VRS)
-    postupak sa djecom koja nisu sposobna za samostalan život i rad
-    da li se obrada za IK plaća, da li je neka kategorija oslobođena (niko nije oslobođen plaćanja)
-    koliko dugo se čeka na poziv, koliko dugo na Rješenje
-    šta je uzrok invalidnosti (npr pitanje operisao sam kičmu dva puta a ne daju mi penziju ? dijete mi ima psihozu nisu mu dali penziju zašto? Imao sam infarkt prije tri mjeseca moj doktor neće da me obrađuje za IK, bravar sam ne smijem više ništa raditi fizički? Operisala sam matericu i oba jajnika, imam 36 godina imam li pravo na  tjelesno oštećenje? Ostvario sam pravo kao RVI ako dobijem penziju gubim li invalidninu kao RVI?)
-       Važno je da pacijent shvati da  ga njegov ljekar savjetuje kako će najbolje ostvariti svoje pravo iz penzijsko invalidskog osiguranja, mada treba ispoštovati želju osiguranika da mu se cijeni radna sposobnost iako njegov ljekar možda ne misli tako.
-       Prerana obrada je u suštini gubitak vremena, novca, nerava, pa  je osiguranik frustriran neuspjehom zato je dužnost porodičnog ljekara da mu objasni njegova prava i da shvati suštinu postupka. Tada će biti lakše i jednom i drugom da sarađujući na zajedničkom zadatku uspiju.